Povijest Brotnja i OŠ Čerin

Današnja osnovne škola je utemeljena 1905.godine
Arheološki nalazi pokazuju da je današnji Čerin bio naseljen mnogo prije antičkih vremena. Ovo područje naseljavala su ilirska plemena Daorsi i Dalmati. Daorsi su nam baštinili veličanstvene ostatke svoga Daorsa kod Stoca koji je bio opasan kiklopskim zidinama, a Dalmati ime Dalmacija i Duvno.
O bujanju života za vrijeme rimske vladavine pokazuju kameni mlin za grožđe ili masline, nadgrobni spomenik na kojem su prikazani rimski robovlasnik i rob. Da su tadašnji žitelji Čerina rano primili kršćanstvo pokazuje sarkofag na kojem je prikazan okrunjeni križ, crux coronata.
Sarkofag je pronađen na ruševinama ranokršćanske bazilike iz V. ili VI. stoljeća, na čijim su temeljima Hrvati podigli crkvu sv. Stjepana u srednjem vijeku.
O neprekidnoj niti života u Čerinu pokazuju brojni stećci iz XIV. i XV. stoljeća. Veći broj, tih veličanstvenih nadgrobnih spomenika, ukrašen je križevima, prizorima iz lova i plesa. Jedan od njih, na kojem je prikazana predstava lova sa sokolima čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Da je Čerin imao svoje plemstvo pokazuje stećak Radovana Rakojevića sa natpisom i urezanim grbom.

Iz vremena višestoljetne turske vladavine o Čerinu ima malo podataka. Makarski biskup Marijan Višnjić u svom pastoralnom izvješću navodi da su crkvu sv. Stjepana Prvomučenika srušile turske vlasti 1668. godine, koja je bila na mjestu današnje Čerinske crkve.

Dolaskom Bosne i Hercegovine pod austrougarsku vlast 1878. godine Čerin je postao političko, prosvjetno i gospodarsko središte Gornjeg Brotnja. U njemu je središte općine, osnovne Škole, a od 1911. godine i Hrvatske seljačke blagajne za zajmove i štednju u Gornjem Brotnju. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1918 - 1941) i za vrljeme NDH u Čerinu je kao i za austrougarske uprave sjedište općine Gornje Brotnjo.
Godine 1924. u mjestu je utemeljena podružnica Hrvatskog Radiše, a 1938. i podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Sarajeva. Osim navedenih podružnica pri Župnom uredu djelovalo je Društo sv. Ante.

Poslije Drugog svjetskog rata, u razdoblju od 1945. do 1955. godine, Čerin je sjedište Mjesnog narodnog odbora odnosno Narodnog odbora općina koja je obuhvaćala gornjobroćanska sela.